Kako hrana koju konzumiramo utječe na svijet oko nas
Svijest o onome što unosimo u organizam u posljednje vrijeme postala je sve raširenija. Razne dijete, načini prehrane, hit namirnice mijenjaju način na koji se hranimo. No problem hrane koju svakodnevno konzumiramo mnogo je veći od samog fokusa na zdravlje.
Industrija hrane, osobito mesa, ima mnogo šire utjecaje od ljudskog organizma. Koliko mesna industrija utječe na okoliš, ali i cijelo čovječanstvo postalo je jasno tek proteklih desetljeće ili dva. Ono što je nekada bilo jedan od glavnih ekonomskih i gospodarskih grana napretka, sada dolazi pod upitnik. Ljudska konzumacija mesa i mesnih prerađevina dovela je u pitanje ne samo male farme, već cijeli eko sistem.
Zbog sve većeg tržišta mesa, dolazi do širenja industrijskih farmi i nestajanja onih malih, obiteljskih. Osim toga, tak golema proizvodna zdanja imaju i sve veći utjecaj na okoliš. Neka istraživanja pokazala su da je industrija mesa jedan od najvećih zagađivača zraka. Uzmemo li u obzir činjenicu da proizvodnja mesa uzrokuje otprilike 20 posto emisija staklenačkih plinova, uključujući oko 10 posto ugljičnog dioksida i 40 posto metana, nije ni čudo da je došla pod povećalo zaštitnika okoliša.
Također, problem nisu samo emisije plinova već i sve veće smanjenje zelenih površina. S obzirom na to da mesna industrija treba sve više i više mjesta za farme, krče se šume, stanovnicima se oduzimaju polja, koriste se ogromne količine pitke vode, zemlja se zagađuje gnojivima, a to je tek dio posljedica koje ova industrija ostavlja za sobom.
FOKUS NA ZDRAVLJE
Neki od najglasnijih protivnika mesne industrije rješenje vide u većem okretanju biljnoj prehrani ili drugim alternativama. Na ovaj način smanjili bi se štetni utjecaji na okoliš, a ono što unosimo u organizam imalo bi manje posljedice.
No s druge strane, postavlja se pitanje, kako smo u doba kad sve veću pažnju posvećujemo zdravijem načinu prehrane, pretilost postaje sve veći problem. Odgovor se možda krije u masnoćama. Nekada na izrazito lošem glasu, danas se ipak naglašava njihova važnost u prehrani. U čemu je onda stvar?
Za početak, nužno je razlikovati tzv. dobre od tzv. loših masnoća, odnosno zasićene i nezasićene masti. Masnoće su, koliko god imale lošu reputaciju, važne za naš organizam jer mu pomažu u funkcioniranju. No s obzirom na to da većina populacije svoju prehranu temelji na unosu mesa i mesnih prerađevina, zajedno s njima dolaze i zasićene masnoće. Velike količine prerađene i pržene hrane nimalo ne pomažu. Zasićene masnoće mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema, poput već spomenute pretilosti, ali i povećanog krvnog tlaka, rizika od srčanog udara. Zbog toga su preporuke unos zasićenih masnoća manje od 10 posto ukupne potrošnje energije osobe.
Upravo zbog toga, prehranu bismo trebali temeljiti na većem unosu nezasićenih masnoća, odnosno na voću i povrću. Namirnice poput avokada, orašastih plodova i slično bogate su nezasićenim masnoćama pa će doprinijeti tjelesnom razvoju, ali neće imati toliko teške posljedice kao zasićene masnoće.
No i s nezasićenim masnoćama nužan je oprez. Njihova prekomjerna konzumacija može izazvati jednako nepoželjne posljedice kao i konzumacija zasićenih masnoća, stoga je umjerenost pravilo broj 1!
Koliko hrana koju konzumiramo zaista utječe na svijet oko nas i jesu li masnoće zaista toliko štetne, otkrit će DOX TV. Sve o štetnosti mesne industrije saznajte u filmu “Revolucija počinje u tanjuru” (20. 8., 00:30), a o važnosti masnoća u prehrani u filmu “Masnoće” (29. 8., 21:55).
